II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI a) Ocjena stanja Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je na snazi od 1. siječnja 2017., propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezne stope, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo. Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024. utvrđena su temeljna polazišta, prioriteti i ciljevi, a među ostalim prioritetima navodi se postizanje perspektivne budućnosti stvaranjem konkurentne, vitalne i obrazovane Hrvatske. Iznenadna gospodarska kriza koja je pogodila svijet u 2020. godini ukazala je na ranjivost i ograničenja dosadašnjeg razvojnog modela. Pokazala je da se konkurentnost gospodarstva treba više temeljiti na novim i čistim tehnologijama, koje stvaraju najveću dodanu vrijednost, nova radna mjesta i koje su se pokazale otpornima na vanjske šokove. Radi daljnjeg povećanja raspoloživog dohotka i standarda građana nastavit će se s poreznim rasterećenjem vodeći računa o socijalno pravednijem poreznom sustavu. Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) koji je na snazi od 1. siječnja 2017., propisano je utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po poreznim stopama od 12%, 24% i 36%. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, mogu utvrđivati dohodak i porez na dohodak, osim na temelju vođenja poslovnih knjiga, i u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava, od 1. siječnja 2019. na snazi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 106/18). Tim izmjenama Zakona propisano je: - proširenje godišnje porezne osnovice za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna - proširenje primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove i to za: stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije u svrhe obrazovanja i usavršavanja neovisno o iznosu, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti i potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika - proširenje primitaka koji se ne smatraju dohotkom i to za: a) udžbenike, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje iste isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica b) formalne i neformalne programe obrazovanja nezaposlenih osoba, a koje se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna jedinica lokalne i područne samouprave i/ili fondova Europske unije i drugih međunarodnih fondova - izjednačenje poreznog tretmana primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica u okviru dohotka od kapitala po stopi od 24% neovisno radi li se o radnicima ili drugim povezanim osobama te neovisno o tome kotiraju li dionice društva na burzi ili ne - da se konačnim dohotkom smatraju primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi te se oporezuju po stopi od 12% - obvezno donošenje odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, odnosno visina paušalnog poreza po krevetu u slučaju ne donošenja odluke - smanjenje stope kamate koja se smatra povoljnom pri odobravanju kredita, a koja se smatra primitkom u naravi, s 3% na 2% - ukidanje dohotka od osiguranja - omogućavanje izbora utvrđivanja oporezivog inozemnog dohotka prema hrvatskim propisima ili na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka za svaki pojedinačni dohodak - omogućavanje oporezivanja naknada za nastupe inozemnih umjetnika i športaša nerezidenata, koji nisu registrirani kao fizičke osobe, porezom na dobit po odbitku (15%), umjesto porezom na dohodak. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 121/19) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. propisano je: - povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna - umanjenje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina koja je obračunana na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kuna, a na koju se plaća godišnji porez na dohodak po stopi od 24% - omogućavanje poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije - izjednačavanje poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit - smanjenje administrativnog opterećenja tj. ukidanje izdavanja poreznih rješenja obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu te pojednostavljenje izvještavanja o inozemnim primicima - pojašnjenje poreznog tretmana donacija fizičkim osobama u različitim potrebama - definiranje poreznog položaja osoba uključenih u sustav dualnog obrazovanja - obilježja nesamostalnog rada korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija, a to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka. Nadalje, tijekom 2020. godine nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 32/20) propisano je da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima. b) Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Provođenjem prethodna četiri kruga poreznog rasterećenja došlo je do značajnog poreznog rasterećenja dohotka za sve porezne obveznike. Kako je cilj nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se snižavanje poreznih stopa s 24% na 20%, s 36% na 30% te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Umanjenjem obveze poreza na dohodak izravno bi se utjecalo na povećanje raspoloživog dohotka. Uvođenjem nacionalne naknade za starije osobe te uređivanjem ostvarivanja prava na istu potrebno je definirati porezni tretman te naknade. Ujednačavanjem godišnjeg obračuna za sve porezne obveznike odnosno ukidanjem oporezivanja godišnjom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka pojednostavljuje se porezni sustav. Smanjenjem stope poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena s 36% na 30% i povećanjem obračunanog poreza po toj osnovi s 50% na 100%, a s obzirom na predloženo smanjenje svih poreznih stopa tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima, djeluje se odvračajuće od postupaka koji nisu u skladu s zakonskim propisima. Obvezivanjem javnih bilježnika na dostavu ovjerenih isprava o ovjerenom potpisu na ispravama o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina ili po sastavljanju javnobilježničkog akta pojednostavljuje se prijava ugovora o najmu budući da će Ministarstvo financija, Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od javnih bilježnika utvrđivati poreznu obvezu. Proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima, članovima uprave i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika. Propisuje se da se primicima od nesamostalnog rada ne smatra trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja te shodno tome po osnovi istog ne bi postojala obveza javnih davanja, a s ciljem prevencije zaraznih bolesti. Izmjenama odredbi vezanih za oporezivanje primitaka studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga usklađuje se s posebnim propisom koji uređuje obavljanje studentskih poslova. c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Poreznim rasterećenjem namjerava se utjecati na daljnje povećanje raspoloživog dohotka i standarda svih građana i poduzetnika. Stoga se predlaže smanjenje poreznih stopa s 24% na 20%, s 36% na 30% te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Time će se dodatno porezno rasteretiti rad i izravno utjecati na povećanje ukupnog neto dohotka. Zbog uvođenja nacionalne naknade za starije osobe, kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, cilj je definirati porezni tretman te naknade kako bi se pojačala pravna i materijalna sigurnost osoba koje ostvaruju pravo na istu. Stoga se za nacionalne naknade za starije osobe proširuje obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i primitaka koje se ne uzima u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Ujednačavanjem godišnjeg obračuna za sve porezne obveznike odnosno ukidanjem oporezivanja godišnjom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, s obzirom na predloženo smanjenje stopa oporezivanja godišnjeg poreza s 36% na 30% te s 24% na 20%, a kako se već povećala porezna osnovica za oporezivanje po stopi 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna, postići će se dodatna jednostavnost i pravednost poreznog sustava. Predloženo je smanjenje svih poreznih stopa tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima, te povećanje poreznog opterećenja za one koji ih ne prijavljuju u skladu sa zakonskim propisima kojima se utvrđuje porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine). Time se stimulira poslovanje i prikazivanje primitaka u skladu sa zakonskim propisima, a jačim oporezivanjem postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima želi se djelovati odvračajuće. Porezna uprava će po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od strane javnih bilježnika, s obzirom da se njima propisuje obveza dostavljanja ovjerenih isprava o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina poreznih obveznika, utvrđivati poreznu obvezu čime će se pojednostaviti prijava dohotka od imovine po toj osnovi. Proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama. S ciljem prevencije zaraznih bolesti, proširuje se i obuhvat primitaka koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) i na trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac/isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca/isplatitelja primitka odnosno plaće neovisno o načinu podmirenja tog troška odnosno za iste ne bi postojala obveza javnih davanja, a s ciljem prevencije zaraznih bolesti. Usklađuju se odredbe vezane za oporezivanje primitaka studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga s posebnim propisom koji uređuje obavljanje studentskih poslova. Predložene izmjene Zakona u okviru nastavka poreznog rasterećenja utjecat će na dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak, porezno će se rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak te kako bi se smanjila porezna evazija. Procjenjuje se da će porezna reforma imati financijski učinak na proračune tj. smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,99 milijardi kuna. Od toga iznosa procijenjeno je da se 1,67 milijardi kuna odnosi na smanjenje stope od 36% na 30% te smanjenje stope od 24% na 20% i to za dohodak ostvaren s osnove nesamostalnog rada, obrta i slobodnih zanimanja i drugog dohotka. Smanjenjem stope s 12% na 10% kod dohotka od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje u paušalnom iznosu prihodi će se smanjiti za 20 milijuna kuna dok se ostatak smanjenja prihoda odnosi na smanjenja stopa kod konačnih dohodaka.