II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI 1. Ocjena stanja Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, br. 10/97., 107/07., 94/13. i 98/19., u daljnjem tekstu: Zakon), Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe („Narodne novine“, br. 63/08. i 90/10.), Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece („Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske“ 7-8/19), Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje („Narodne novine“, broj 5/15.) te Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. - ispravak, 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19. i 64/20.). Od stupanja na snagu 1997., Zakon je doživio tri novele koje su u manjoj mjeri dodatno uredile sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U pedagoškoj godini 2019./2020. rani i predškolski odgoj i obrazovanje izvodio se u 831 dječjem vrtiću, odnosno 1.699 objekata te je u njega bilo uključeno 139.682 djece (Državni zavod za statistiku, 2021.). Treba istaknuti da se programi predškolskog odgoja, osobito predškole, provode i u osnovnoškolskim ustanovama, a kraće programe predškolskog odgoja provode i druge pravne osobe (udruge, poduzeća, knjižnice itd.). Iako je u razdoblju od pedagoške godine 2010./2011. do 2019./2020. povećan broj ustanova u kojima se provode programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (od 1.494 objekta 2011./2012. na 1.699 objekata 2019./2020.) i broj djece uključene u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (od 125.166 djece u pedagoškoj godini 2011./2012. do 139.682 djece u pedagoškoj godini 2019./2020.), uključenost djece u ovaj dio sustava još uvijek nije zadovoljavajuća. Naime, Odbor za obrazovanje Vijeća Europske unije svim zemljama članicama odredio je prioritet posebne skrbi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u razdoblju od 2014. do 2020. i njegovo uređivanje u sklopu obrazovnih politika svih zemalja članica Europske unije. Barcelonske ciljeve usvojilo je Vijeće ministara 2002. u Barceloni (Presidency Conclusion of the Barcelona European Council, 15-16 March 2002). Zalagali su se za to da se do 2010. osigura cjelodnevna puna skrb za 33 % djece od rođenja do treće godine života i 90 % djece od treće do šeste godine života. U sklopu Europa 2020. nastojalo se postići referentne vrijednosti na europskoj razini do 2020. s ciljem da najmanje 95 % djece sudjeluje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Osim navedenog, važno je istaknuti i da je u Rezoluciji Vijeća Europske unije o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. - 2030.) predloženo sudjelovanje djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju do 2030. najmanje 96 % u dobi od tri godine do uključivanja u obvezno osnovnoškolsko obrazovanje. Države članice, pa tako i Republika Hrvatska, složile su se u pogledu navedenog cilja na razini Europske unije koji je potrebno ostvariti. Osobito treba istaknuti kako se u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine („Narodne novine“, broj 13/21.), u strateškom cilju 2. Obrazovani i zaposleni ljudi, kao prioritetno područje javnih politika izdvaja upravo „povećanje pristupačnosti visokokvalitetnog sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu radi ostvarivanja prava na kvalitetan odgoj i obrazovanje od najranije dobi i osiguravanja standarda kvalitete i resursa za podršku djeci izloženoj riziku socijalne isključenosti. Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine, obuhvat djece od četvrte godine do početka obveznog obrazovanja (predškolski odgoj i obrazovanje) trebalo bi povećati na 97 %. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže propisivanje obveze na temelju koje su jedinice lokalne samouprave, koje na svom području nemaju organizirane programe predškolskog odgoja, dužne sufinancirati pohađanje dječjeg vrtića za djecu sa svog područja u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave ili jedinicom lokalne samouprave koja ima program koji najbolje može udovoljiti potrebama djeteta. Stopa upisa u dječje vrtiće i njezin rast vrlo su nejednako raspoređeni diljem zemlje. Stope upisa u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) pet puta su veće od onih u najmanje razvijenima pa tako neke JLS bilježe rast upisa veći od 75 %, a drugi jedva dostignu upis od 30 %. To predstavlja ozbiljne nepravde u sustavu jer djetetova šansa da iskoristi prednosti koje pruža upis u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uvelike ovisi o tome gdje dijete živi (Unicef i Središnji državni ured za demografiju i mlade, 2020.) te je i dalje potrebno raditi na širenju kapaciteta za smještaj djece u dječje vrtiće. Prvi preduvjet dobrog planiranja stvaranja novih kapaciteta je izrada mreže dječjih vrtića koji provode programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na razini Republike Hrvatske te se stoga Zakon treba dopuniti odredbama koje će se odnositi na izradu nacionalne mreže dječjih vrtića. Zakonom je propisano da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području te da predstavničko tijelo županije na temelju planova JLS-a usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području. Stoga se Prijedlogom zakona predlaže da ministar nadležan za obrazovanje, na temelju mreže koju donosi predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, odlukom donosi nacionalnu mrežu dječjih vrtića kako bi se moglo pridonijeti optimalnijem planiranju dostupnosti ranom i predškolskom odgoju u svim dijelovima Republike Hrvatske. Prijedlogom zakona se propisuje da će se mreža dječjih vrtića Republike Hrvatske donijeti u roku od dvije godine od dana donošenja ovoga zakona. S obzirom na to da se do 2030. predviđa ukupan pad broja djece rane i predškolske dobi za 15 %, na otprilike 134.100 djece, to bi trebalo smanjiti izazov dostizanja 100- postotnog upisa. Stoga će u tim područjima i dalje biti najviše djece koju treba uključiti u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi se postigao univerzalni upis (Unicef i Središnji državni ured za demografiju i mlade, 2020.). Iako se u posljednjih godinu dana izgradilo, dogradilo i rekonstruiralo više dječjih vrtića te su povećani ne samo kapaciteti za smještaj, već i obuhvat djece u programima predškolskog odgoja i obrazovanja, izmjenama kriterija za upis djece u dječje vrtiće potrebno je omogućiti upis najranjivijim skupinama djece i roditeljima djece koji imaju najveće potrebe za uključivanjem djece u redoviti sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Na povećan obuvat djece u sustav predškolskog odgoja utjecala je i obveza pohađanja programa predškole, koja je propisana 2014. kada je program predškole uveden kao obvezan za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu kako bi sva djeca (i ona koja pohađaju dječje vrtiće i ona koja nisu uključena u nijedan program predškolskog odgoja) imala priliku socijalnog uključivanja u institucionalni odgoj i obrazovanje prije upisa u osnovnu školu. Iako je ovaj program omogućio upis djeci koja nisu uključena u redovite programe u dječjim vrtićima, u skladu s Nacionalnom strategijom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine i Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, predložen je potpuni obuhvat djece barem dvije godine prije početka osnovne škole kako bi se smanjila razlika među djecom na početku osnovnog obrazovanja koja je trenutačno prisutna. Studija Unicefa i Središnjega državnog ureda za mlade i demografiju, potvrđuje da je manje od jednog djeteta od petero djece iz romskih kućanstava upisano u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pa se ovim zakonom predlaže mogućnost produženja trajanja predškole koja bi se uredila pravilnikom o izvođenju i trajanju programa predškole. Nadalje, iako je propisana obveznost pohađanja predškole, Zakonom nisu propisani načini uključivanja u programe predškole djece koja nisu uključena u redoviti sustav predškolskog odgoja i obrazovanja i obveza nastavka pohađanja programa predškole za dijete koje je ostvarilo pravo odgode upisa u prvi razred na temelju ostvarenog prava te se predloženim zakonom dodaju odredbe na temelju kojih će upravni odjel u županiji, odnosno Gradski ured za obrazovanje i jedinice lokalne samouprave biti dužni obavijestiti roditelje djece koja nisu uključena u redovite programe predškolskog odgoja u dječjem vrtiću o vremenu i mjestu upisa djece u program predškole, obvezi pohađanja programa predškole najdulje još jednu pedagošku godinu, odnosno mogućnosti ostanka u redovitom programu predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjem vrtiću. Uz navedeno, dodaje se i odredba na temelju koje će dječji vrtić, odnosno osnovna škola koja izvodi program predškole djetetu izdati potvrdu o završenom programu predškole radi upisa u osnovnu školu. S obzirom na to da ministar nadležan za obrazovanje donosi okvirni nacionalni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja, a Zakon propisuje da se odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje i kurikuluma dječjeg vrtića, Prijedlogom zakona predlaže se dopuniti Zakon odredbama koje će propisivati kako se nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje donosi sukladno okvirnome nacionalnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja te da nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom. Zakonom je propisano kako dječji vrtići uz redovite programe mogu izvoditi i programe učenja stranih jezika, programe umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja te se Prijedlogom zakona predlaže dopuna Zakona odredbama koje će omogućiti izvođenje različitih kraćih programa u dječjim vrtićima, odnosno pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama - obrtnicima, kao i odredbama koje će omogućiti da se pri osnovnim školama, osim programa predškole, izvode i drugi programi predškolskog odgoja. S tim u vezi, a s ciljem bržeg i jednostavnijeg postupka radi dobivanja suglasnosti ministarstva nadležnog za obrazovanje za izvođenje određenog programa predškolskog odgoja, Prijedlogom zakona predlažu se odredbe koje propisuju kako ministarstvo daje suglasnost na navedene programe/kurikulume uz priloženo pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje, koja sukladno ovlastima propisanim Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje („Narodne novine“, broj 85/06.), daje mišljenja o programima u predškolskom odgoju. Porast broja djece uključene u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uz zadržavanje postojeće kvalitete zahtijeva i osiguravanje kadrovskih preduvjeta za rad s djecom i to ponajprije visokoobrazovanih odgojitelja (prvostupnika i magistara ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja). Zbog dobrobiti djeteta, a s obzirom na to da istraživanja jasno upućuju na to kako samo visokokvalitetni predškolski programi vode pozitivnim obrazovnim, socijalnim i kognitivnim ishodima u djece, minimalni preduvjet širenja dostupnosti predškolskih programa je zadržavanje zatečene razine omjera broja odgojitelja i djece. Također, većina potreba za povećanjem kadra identificirana je u manje razvijenim županijama I. skupine razvijenosti te JLS-ovima II. i III. skupine razvijenosti, gdje je trenutačna obuhvaćenost djece predškolskim programima najniža. Dostatan broj odgojitelja, a time i povećanje obuhvata djece u predškolskim programima, moguće je osigurati izmjenama odredaba koje će omogućiti pripravnicima, kao i osobama bez položenoga stručnog ispita, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, uz uvjet da u propisanome roku polože ispit, kao i na način da se zakonski omogući prijelaz zaposlenika iz jednog dječjeg vrtića u drugi bez raspisivanja natječaja u slučaju potrebe. Isto tako, predloženim zakonom daje se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja na radnome mjestu odgojitelja u dječjim vrtićima u situacijama kada ne postoji mogućnost zapošljavanja odgojitelja predškolske djece, ali uz obvezu dodatnog stjecanja kvalifikacije prvostupnika/prvostupnice ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od 60 ECTS bodova na jednom od visokih učilišta na kojem se izvodi studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Učitelj primarnog obrazovanja mogao bi do stjecanja dodatne kvalifikacije izvoditi program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja radeći u odgojno-obrazovnoj skupini s odgojiteljem sa stečenom kvalifikacijom za odgojitelja predškolske djece, a nakon stjecanja odgovarajuće kvalifikacije koju je obvezan steći u roku od dvije godine od zasnivanja radnog odnosa, stekao bi sva prava i obveze za samostalan rad na radnome mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću. Vezano uz upis djece u dječje vrtiće, Zakonom nije propisana obveza provođenja inicijalnog razgovora s roditeljem djeteta niti s djetetom prije upisa u dječji vrtić te se dodaje odredba na temelju koje će se provoditi inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koju će provoditi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj). Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima, kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka donosi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića. Upisi u dječje vrtiće mogu se provoditi elektroničkim putem. S obzirom na to da se u dječji vrtić upisuju i djeca s teškoćama u razvoju (prema podacima dječjih vrtića u pedagoškoj godini 2020./2021. ukupno je 2.584 djece, od čega je 1.946 integrirano u odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom, a 638 djece u posebne programe za djecu s teškoćama u razvoju), od samog uključenja djeteta u sustav ranog i predškolskog odgoja važno je omogućiti svakom djetetu pomoć i potporu u skladu s njegovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima. Stoga se ovim zakonom predlaže dopuniti Zakon odredbama koje će urediti način upisa djece u dječje vrtiće, kao i uključivanje djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima te djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka, na temelju prosudbe stručnog povjerenstva dječjeg vrtića. Zakonom nije propisana ni mogućnost angažiranja trećeg odgojitelja ili pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i stručnog komunikacijskog posrednika u dječjem vrtiću, već je Državnim pedagoškim standardom propisana mogućnost zapošljavanja trećeg odgojitelja. Stoga se Prijedlogom zakona predlažu odredbe kojima će se propisati načini uključivanja navedenih radnika u rad s djecom s teškoćama, kao i mogućnost zapošljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i stručnog komunikacijskog posrednika, a na temelju procjene stručnog tima. Zakonom je propisano da se ravnatelj dječjeg vrtića imenuje na mandat od četiri godine te kako za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje pet godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja. Međutim, Zakonom nije propisano moraju li se poslovi ravnatelja dječjeg vrtića obavljati u punome radnom vremenu ili se mogu obavljati i u nepunome radnom vremenu. Prijedlogom zakona predlaže se imenovanje ravnatelja dječjeg vrtića na vrijeme od pet godina, razdoblje na koje se imenuju i ravnatelji školskih ustanova, kao i propisivanje uvjeta za ravnatelja dječjih vrtića i vršitelja dužnosti ravnatelja, a predlaže se omogućavanje obavljanja poslova ravnatelja u punome radnom vremenu. Zakonom je propisan zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje, Prijedlogom zakona predlažu se odredbe kojima se popisuje način vođenja elektroničkoga upisnika predškolskih ustanova pri spomenutom Ministarstvu, baze podataka koje će se voditi, način unosa podataka te zaštita podataka, kao i pravo pristupa navedenim bazama podataka. Isto tako, predloženim zakonom omogućuju se upisi u dječje vrtiće i elektronički, a razlog za to je projekt Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva „Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove (e-Upisi)“, a u kojem kao partneri sudjeluju Ministarstvo znanosti i obrazovanje te Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET. Ovim projektom roditeljima se osigurava mogućnost upisa djece preko sustava e-Građani tijekom cijele vertikale obrazovanja, od vrtića do fakulteta. Glavni cilj projekta je omogućiti građanima, korisnicima usluga ministarstva nadležnog za obrazovanje, brz i jednostavan upis u željenu ustanovu bez nepotrebnih administrativnih poslova. 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom S ciljem povećanja obuhvata djece rane i predškolske dobi dodatno se propisuje obveznost organiziranja predškolskog odgoja i obrazovanja u JLS - ovima ili suorganizaciji sa susjednim JLS - om. Kako bi se učinkovitije udovoljilo zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu rane i predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima, predlaže se da ministar nadležan za obrazovanje odlukom donosi nacionalnu mrežu dječjih vrtića koja do sada nije postojala. Predškolski odgoj i obrazovanje dodatno se usklađuju s propisima koji uređuju ostale dijelove odgojno-obrazovnog sustava i kurikularnim dokumentima, propisivanjem da se nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, donosi sukladno okvirnome nacionalnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja te da nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom, a u skladu s nacionalnim kurikulumom omogućuje se i izvođenje većeg broja kraćih programa koji će djeci omogućiti kvalitetniji odgoj i obrazovanje u skladu sa sposobnostima, mogućnostima, interesima i potrebama. Nadalje, dopunjuju se kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska, na način da prednost pri upisu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik, djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca koja obvezno pohađaju predškolu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja primatelja zajamčene minimalne naknade, čime se uz omogućavanje povećanja obuhvata sve djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju osigurava pomoć, potpora i lakša zapošljivost njihovih roditelja. Radi omogućavanja da svako dijete dobije pomoć i potporu u skladu s njegovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima, propisuje se da pri upisu djeteta u dječji vrtić stručno povjerenstvo dječjeg vrtića provodi razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja. Isto tako, dodaje se odredba temeljem koje stručno povjerenstvo dječjeg vrtića donosi prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka. Također, s ciljem stvaranja dostatnih kadrovskih uvjeta u predškolskom odgoju i obrazovanju ovim prijedlogom daje se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja za izvođenje programa predškole ne samo u školskim ustanovama, već i dječjim vrtićima uz obvezu stjecanja dodatnih kompetencija kojima će učitelj primarnog obrazovanja steći i akademski naziv prvostupnika predškolskog odgoja i obrazovanja. Isto tako, omogućava se zapošljavanje trećeg odgojitelja ili pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju, kao i stručnih komunikacijskih posrednika u ustanovama koje provode rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Kako bi se smanjile razlike među djecom u prvom razredu osnovne škole, za djecu kojoj je to potrebno omogućava se i duže trajanje predškole. Zbog lakšeg postupka upisa u dječji vrtić, osigurava se mogućnost elektroničkog upisa djece tijekom cijele vertikale obrazovanja, od vrtića do fakulteta. Uređuje se način vođenja zajedničkoga elektroničkog upisnika predškolskih ustanova pri ministarstvu nadležnom za obrazovanje, odnosno način vođenja evidencija, rokovi unosa podataka, kao i potreba zaštite podataka od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i vođenje podataka za pojedinačnu ustanovu. 3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Sukladno ovome zakonskom prijedlogu, omogućit će se veća dostupnost programa ranog predškolskog odgoja i obrazovanja. Donošenjem mreže dječjih vrtića na nacionalnoj razini omogućit će se bolje planiranje razvoja mreže dječjih vrtića, a s ciljem smanjenja razlika. Dodatno će se naglasiti obveza JLS-a da se brinu o potrebama djece i roditelja za smještajem u dječji vrtić te da na svom području osnivaju dječje vrtiće ili programe ranog i predškolskog odgoja pri osnovnim školama ili da u dogovoru sa susjednim JLS - omo osigura smještaj svoj djeci koja žele pohađati dječji vrtić ili neki od programa ranog i predškolskog odgoja. Osiguravanje potrebnih stručnih kadrova omogućit će se zapošljavanjem učitelja primarnog obrazovanja uz obvezu dodatnog stjecanja kompetencija kako bi mogli izvoditi programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu koja su redoviti korisnici usluga dječjeg vrtića. Isto tako, odgojiteljima i stručnim suradnicima u dječjem vrtiću omogućit će se zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme bez obveze prethodnog polaganja stručnog ispita, ali uz obvezu polaganja u propisanome roku, čime će se omogućiti lakše zasnivanje radnoga odnosa i usklađivanje prava odgojitelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama s drugim odgojno-obrazovnim radnicima u sustavu odgoja i obrazovanja. Izmjenom kriterija za upis djece u dječje vrtiće omogućit će se pristup svoj djeci u neki od programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Uređenjem odredbi o kurikularnim dokumentima uskladit će se sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja s ostalim dijelovima obrazovnog sustava, odnosno nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje donosit će se sukladno okvirnome nacionalnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja te da nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom. Novim odredbama o uvjetima koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidiraju za ravnatelja predškolske ustanove uz već propisanu razinu VI, odnosno VŠS dodaje se razina obrazovanja potrebna za radno mjesto ravnatelja dječjeg vrtića jer je trajanje studija ranog i predškolskog odgoja produljeno na pet godina te je u sustavu sve više odgojitelja s visokom stručnom spremom te se omogućuje obavljanje poslova ravnatelja u punome radnom vremenu. Ujedno, osobama imenovanim za ravnatelja dječjeg vrtića koje su prije imenovanja imale ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme za poslove odgojitelja ili stručnog suradnika, nakon isteka mandata osigurava se mogućnost povratka na prethodno radno mjesto, ali najdulje do isteka dva uzastopna mandata. Djeci s teškoćama u razvoju omogućila bi se odgovarajuća skrb, zapošljavanjem trećeg odgojitelja ili pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnog komunikacijskog posrednika, ovisno o potrebi djeteta i procjeni stručnog tima u dječjem vrtiću. Dječji vrtići i do sada su morali nadzirati zdravstveno stanje djece prigodom njihova upisa u dječji vrtić, ali sada će biti obvezni provesti i razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koju provodi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića. Roditeljima se omogućuje postupak upisa u dječji vrtić elektroničkim putem, a vođenje podataka o predškolskim ustanovama u zajedničkome elektroničkom upisniku ustanova predškolskog odgoja koji vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje usklađuje se s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.