II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI a) Ocjena stanja Javne ceste - njihov pravni status, način korištenja, razvrstavanje, planiranje, građenje i održavanje, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta uređeni su Zakonom o cestama („Narodne novine“, br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19.) i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga Zakona. U važećem Zakonu o cestama implementirane su odredbe Direktive 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici (SL L 166, 30.4.2004.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EZ) br. 219/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o prilagodbi većeg broja instrumenata koji podliježu postupku iz članka 251. Ugovora Odluci Vijeća 1999/468/EZ, s obzirom na regulatorni postupak s kontrolom Prilagodba regulatornom postupku s kontrolom (SL L 87, 31.3.2009.); (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/52/EZ). Međutim, u Europskoj uniji su se na području koje uređuje Direktiva 2004/52 dogodile značajne promjene te je nakon detaljnih analiza i složenog postupka usuglašavanja navedena Direktiva bitno preinačena Direktivom 2019/520 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o interoperabilnosti elektroničkih sustava cestarine i olakšavanju prekogranične razmjene informacija o neplaćanju cestarine u Uniji (SL L 91, 29.3.2019.); (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/520). Polazeći od toga, da prava i obveze glavnih aktera u vezi s EENC-om, odnosno pružatelja usluge EENC-a, subjekata za naplatu cestarine i korisnika EENC-a, trebaju biti jasno utvrđena, kako bi se osiguralo pravedno i učinkovito funkcioniranje tržišta, Direktiva 2019/520 mijenja i razrađuje prava i obveze pružatelja EENC-a (pružatelji usluga koji pružaju usluge elektroničke naplate cestarine za korisnike EENC-a), između ostalog ublažavanjem pravila u vezi s pristupom EENC domenama (domene s naplatom cestarine) radi pružanja elektroničke usluge naplate cestarine i određivanjem pravila u vezi s naknadom, na koju pružatelji usluga EENC imaju pravo. Direktiva 2019/520 detaljno propisuje obveze subjekata za naplatu cestarine u odnosu na pružatelje usluga EENC i korisnike EENC-a. Uz to, Direktiva uvodi sustav za razmjenu informacija između država članica kako bi se omogućila identifikacija osobe i vozila za koje se naplaćuje u slučaju neplaćanja cestarine. Prema zahtjevima Direktive 2004/52, pružatelji usluga EENC moraju pružati usluge u svim područjima elektroničke naplate cestarine u Europskoj uniji. To u praksi nije provedivo, a također je i vrlo skupo, dok korisnici, koji u konačnici to plaćaju, nemaju koristi od ovakve potpune pokrivenosti. Direktiva 2019/520 omogućuje primjerenu pokrivenost usluge EENC. Pružatelji EENC-a moraju sklopiti ugovore koji pokrivaju sve EENC domene u određenoj državi članici u roku od 24 mjeseca nakon zaključenja prvog ugovora u toj državi članici te zaključiti ugovore koji pokrivaju sve EENC domene na teritorijima najmanje četiri države članice unutar 36 mjeseci od njihove registracije. Nadalje, pružatelji usluga EENC imaju obvezu učiniti javno dostupnim informacije o EENC domenama koje uslužuju i njihovoj ugovornoj politici prema korisnicima EENC-a. Direktiva 2004/52 ne sadrži posebne odredbe u vezi s naknadom na koju pružatelji usluga EENC imaju pravo. Direktiva 2019/520 izričito određuje pravo pružatelja usluga EENC-a na naknadu od subjekta za naplatu cestarine. Metodologija za definiranje naknade pružateljima usluga EENC mora biti transparentna, ne diskriminirajuća i identična za sve pružatelje usluga EENC-a akreditirane za određenu domenu EENC-a i mora biti objavljena kao dio komercijalnih uvjeta u izjavi o domeni EENC. Kako bi se pružateljima usluge EENC-a omogućilo, da se na ne diskriminirajući način nadmeću za sve klijente na pojedinom području EENC-a, te osigurao transparentni i ne diskriminirajući pristup području EENC-a za sve pružatelje usluge EENC-a, Direktiva 2019/520 nalaže da se subjekti za naplatu cestarine obvežu osigurati objavljivanje svih potrebnih informacija u vezi s pravima pristupa u izjavi o području EENC-a. Ako se pokreće novi elektronički sustav za naplatu cestarine ili se postojeći sustav znatno mijenja, subjekt za naplatu cestarine dužan je objaviti nove ili ažurirane izjave o području EENC-a dovoljno unaprijed da se pružateljima usluge EENC-a omogući da u sustavu budu akreditirani ili ponovno, najkasnije mjesec dana prije datuma njegova operativnog pokretanja. Subjekt za naplatu cestarine osigurava akreditaciju odnosno ponovnu akreditaciju pružatelja usluge EENC-a, tako da se postupak može završiti najkasnije mjesec dana prije operativnog pokretanja novog ili znatno izmijenjenog sustava. Pružatelji usluge EENC-a obvezuju se na suradnju sa subjektima za naplatu cestarine u njihovim nastojanjima izvršenja naplate, kako bi se povećala ukupna učinkovitost elektroničkih sustava za naplatu cestarine. Kada se sumnja u neplaćanje cestarine, subjektima za naplatu cestarine dopušteno je od pružatelja usluge EENC-a zatražiti podatke o vozilu i o vlasniku ili korisniku vozila, koji je klijent tog pružatelja usluge EENC-a, pod uvjetom da se ti podaci ne koriste u druge svrhe osim izvršenja naplate. Prekogranično izvršenje obveze plaćanja cestarina u Europskoj uniji, velik je problem kod svih vrsta sustava za naplatu cestarine te Direktiva 2019/520 traži, da se u nacionalno zakonodavstvo unesu odredbe o prekograničnoj razmjeni informacija vezanih za provedbu postupka naplate cestarine. Države članice Europske unije u nacionalno zakonodavstvo moraju prenijeti Direktivu 2019/520 najkasnije do 19. listopada 2021., s kojim datumom prestaje važiti Direktiva Temeljem Direktive 2019/520, Europska komisija ovlaštena je donijeti delegirane akte za provedbu iste, vezano za detalje klasifikacije vozila, obveze korisnika EENC-a, zahtjeve za sastavnice interoperabilnosti i opće infrastrukturne zahtjeve, te prihvatljivost tijela ovlaštenih za provedbu nadzora postupka ocjene sukladnosti sastavnica interoperabilnosti. Europska komisija je do sada donijela: - Provedbenu Uredbu 2020/204 o detaljnim obvezama pružatelja usluge Europske elektroničke naplate cestarine, minimalnom sadržaju izjave o području Europske elektroničke naplate cestarine, elektroničkim sučeljima, zahtjevima za sastavnice interoperabilnosti i stavljanju izvan snage Odluke 2009/750/EZ, - Delegiranu Uredbu 2020/203 o klasifikaciji vozila, obvezama korisnika Europske elektroničke naplate cestarine, zahtjevima za sastavnice interoperabilnosti i minimalnim kriterijima prihvatljivosti za prijavljena tijela. Odredbe navedenih akata najvećim dijelom će se izravno primjenjivati od datuma početka primjene Direktive (19. listopada 2021.), a izmjenama i dopunama Zakona o cestama potrebno je osigurati njihovu provedbu, te s danom početka njihove primjene staviti izvan snage propise donesene radi primjene Direktive 2004/52 i njezinih provedbenih akata. Nadalje, u važećem Zakonu o cestama implementirane su odredbe Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću infrastrukture u Europskoj uniji. Međutim, u Europskoj uniji su se na području koje uređuje Direktiva 2008/96/EZ dogodile značajne promjene, te je nakon detaljnih analiza i složenog postupka usuglašavanja navedena Direktiva bitno preinačena Direktivom 2019/1936 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture. Direktiva o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture donesena je 2008. godine kako bi se osiguralo da pitanja sigurnosti cesta budu na prvom mjestu u svim fazama planiranja, projektiranja i rada cestovne infrastrukture. Međutim, postoje velike razlike u načinu na koji su države članice provele tu Direktivu, pri čemu su mnoge visoko uspješne zemlje premašile zahtjeve iz Direktive, dok ostale zemlje zaostaju za njima. U Republici Hrvatskoj se obveze iz Direktive 2008/96 aktivno primjenjuju od 2016. godine, te je postupak revizije cestovne sigurnosti uređen Pravilnikom o reviziji cestovne sigurnosti i osposobljavanju revizora cestovne sigurnosti kao i donesenim Smjernicama za reviziju cestovne sigurnosti. Opći je cilj Direktive 2008/96, smanjiti broj poginulih i teško ozlijeđenih osoba na cestovnim mrežama u Europskoj uniji, poboljšanjem rezultata u području sigurnosti cestovne infrastrukture. Posebni ciljevi uključuju: - poboljšanje daljnjeg postupanja, na temelju nalaza o postupcima za upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture, - poticanje usklađivanja i razmjene znanja među državama članicama, povezanih s tim postupcima i zahtjevima, - zaštita ranjivih sudionika u cestovnom prometu, - poboljšanje uvođenja novih tehnologija i - rad usmjeren na postizanje cilja, dosljedno visoke razine cestovne sigurnosti, u svim državama članicama, učinkovitom upotrebom ograničenih financijskih sredstava. Revidiranom Direktivom se nastoje otkloniti nedostaci iz Direktive 2008/96/EZ, te se ciljevi nastoje ostvariti uvođenjem sljedećih glavnih promjena: - propisivanjem transparentnosti i daljnjeg postupanja na temelju rezultata postupaka upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture, - uvođenjem procjene cesta na razini cijele mreže, postupka sustavnog i proaktivnog mapiranja rizika radi procjene „ugrađene“ ili inherentne, sigurnosti cesta na području Europske unije, - proširivanjem područja primjene Direktive izvan područja transeuropske prometne mreže (TEM), kako bi se obuhvatile autoceste i primarne ceste izvan te mreže te sve ceste izvan gradskih područja koje su u cijelosti ili djelomično izgrađene sredstvima EU-a, - utvrđivanjem općih zahtjeva u pogledu karakteristika cestovnih oznaka i prometnih znakova kako bi se olakšalo uvođenje kooperativnih, povezanih i automatiziranih sustava za mobilnost i - uvođenjem obveze da se ranjivi sudionici u cestovnom prometu sustavno uzimaju u obzir u svim postupcima upravljanja sigurnošću cesta. Također, revidiranom Direktivom uređuje se i odnos između Direktive 2008/96/EZ i Direktive 2004/54/EZ o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži. Predloženim Zakonom osigurava se usklađenost financijskih izvještaja Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. s odredbama zakona koji regulira vođenje računovodstva poduzetnika i druga srodna pitanja. Predloženim Zakonom ograničavaju se sredstva, koja su za financiranje građenja i održavanja javnih cesta osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske, od naplaćene trošarine na energente, u skladu s propisima o proračunu, zbog fiskalne konsolidacije i financiranja rashodne strane državnog proračuna Republike Hrvatske. Predloženim Zakonom se uvode detaljnije regulacije instituta korištenja cestovnog zemljišta. Uvodi se značajna novina, tako da se izrijekom propisuje, da su sve fizičke i pravne osobe koje koriste cestovno zemljište dužne plaćati naknadu, i u slučajevima kada nije sklopljen ugovor, temeljem kojeg se ostvaruje pravo korištenja cestovnog zemljišta. Obzirom da se u slučaju korištenja bez ugovora ostvaruju pretpostavke stjecanja bez osnove, naplata bi se izvršila na temelju računa, kojeg za izvršenu isporuku, u smislu propisa koji uređuju oporezivanje, izdaje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar. Nadalje, uvodi se još jedna značajna novina i to da, korisnici ili posjednici pratećih uslužnih objekata koji su izgrađeni na cestovnom zemljištu temeljem valjanih pravnih osnova do 1. siječnja 1997., mogu steći pravo korištenja cestovnog zemljišta izravnim ugovaranjem, ako u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pravnoj osobi koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionaru, postave zahtjev za sklapanje ugovora. Ova dva, nova instituta su se kroz primjenu važećeg Zakona, pokazala kao obvezatno nužna, zato što je upravo izostanak ovih normi omogućavao korisnicima ili posjednicima uslužnih objekata koji su izgrađeni na cestovnom zemljištu, korištenje predmetnih objekata jer, sukladno postojećim propisima, nisu mogli zakonito sklopiti ugovor izravnim ugovaranjem, a također, nisu bili voljni dobrovoljno prepustiti posjed objekta upravitelju javne ceste, kako bi se daljnje korištenje uspostavilo javnim nadmetanjem. Navedenim se, na strani upravitelja javne ceste, stvaralo više milijunsko nepodmireno potraživanje, koje se moglo ostvariti tužbama u dugotrajnim parničnim postupcima, za vrijeme kojih bi kamata višestruko premašila glavnicu pa, i u slučaju pravomoćne presude, potraživanje više ne bi bilo naplativo. Time je nastajala znatna šteta na strani osobe koja upravlja javnom cestom, budući da je takva osoba bila dužna održavati cestovno zemljište, a istovremeno nije bila u mogućnosti naplatiti korištenje cestovnog zemljišta. Ova pojava se posebice očitovala na autocesti A3. Predloženim Zakonom predviđa se i mogućnost da se, iznimno, uz prethodnu suglasnost ministra, ugovor o korištenju cestovnog zemljišta može produžiti do najdužeg propisanog roka od 40 godina, i to u određenim slučajevima kako slijedi: - zbog naknadnog opravdanog ulaganja korisnika cestovnog zemljišta, koje je odobrila pravna osoba koja upravlja javnom cestom, - zbog povećanja ugovorene naknade za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti, a koje povećanje nije posljedica usklađenja s promjenama cijena dobara, robe i usluga, te promjenama količine prometa na cestama izraženih indeksom cijena utvrđenim od ovlaštene osobe, promjene površine cestovnog zemljišta koje se povjerava ili promjene prateće djelatnosti, na zahtjev korisnika cestovnog zemljišta, - zbog nastupa izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, - zbog nastupa više sile. Zakon o cestama propisuje oslobođenja od plaćanja cestarine samo za vozila osoba s određenim stupnjem invaliditeta, dok za vozila hitnih službi, odnosno za vozila s pravom prednosti prolaska, oslobođenje od plaćanja cestarine nije propisano. Vozila s pravom prednosti prolaska već dugi niz godina koriste autoceste bez plaćanja cestarine, zbog prakse uspostavljene temeljem Zakona o javnim cestama („Narodne novine“, br. 100/96., 76/98., 27/01., 114/01., 117/01. i 65/02.), kojim je za ova vozila bilo propisano da ne plaćaju cestarinu. Važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08., 48/10. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), kao vozila s pravom prednosti prolaska, određuje vozila službe hitne pomoći, vozila sanitetskog prijevoza, vatrogasne službe, civilne zaštite, unutarnjih poslova i vojne policije, osobna vozila kojima se koriste suci i državni odvjetnici za obavljanje očevida povodom kaznenih dijela, službena vozila ovlaštenih carinskih službenika, službena vozila ovlaštenih službenika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje, službena vozila inspektora cestovnog prometa, službena vozila kriznog stožera ministarstva nadležnog za zdravstvo, vozila gorske službe spašavanja, vozila mobilne jedinice veterinarske inspekcije te vozila ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa kojima se prevoze uhićene ili osuđene osobe, kada posebnim uređajima daju svjetlosne ili zvučne znakove. Zakon o sigurnosti prometa na cestama, ne uređuje pitanje plaćanja cestarine za korištenje autoceste vozilima s pravom prednosti prolaza. Propuštanje policijskih i vatrogasnih vozila, vozila hitne pomoći, saniteta i spasilačkih službi bez naplate cestarine, koje nije temeljeno na jasnoj odredbi propisa, izlaže društvo Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionare riziku primjene poreznih propisa, u pogledu obveze obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost na isporučenu, a nenaplaćenu uslugu. U praksi Europske unije cestarina se, u pravilu, ne naplaćuje za policijska i vatrogasna vozila te vozila hitne pomoći, koja su prepoznatljivog vizualnog identiteta. Imajući u vidu navedeno, potrebno je u Zakonu o cestama dodati odredbu, kojom će se propisati, za vozila kojih hitnih službi, se korištenje autocesta i objekata s naplatom ne naplaćuje. Države članice Europske unije, koje naplaćuju korištenje autocesta u nacionalnim propisima, imaju ugrađene prekršajne odredbe za neplaćanje cestarine (Slovenija, Španjolska, Portugal, Italija, Francuska) te prema hrvatskim sudovima, temeljem hrvatskog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije („Narodne novine“, br. 91/10., 81/13., 124/13., 26/15., 102/17., 68/18. i 70/19.), pokreću postupak za priznanje i izvršenje odluka njihovih prekršajnih tijela, u odnosu na državljane Republike Hrvatske, zbog neplaćanja cestarine i naknade za korištenje infrastrukture, u tim državama. Zakon o cestama nije propisao prekršaj i kazne, koje se mogu izreći za propust neplaćanja cestarine. Važećom odredbom članka 115. propisan je, samo prekršaj i kazna za slučajeve povrede odredbi članaka 88. i 89. Zakona o cestama, koje se odnose na zlouporabe isprave kojom osoba s invaliditetom ostvaruje pravo da ne plaća cestarinu. Direktiva 2019/520, koja se ovim Zakonom preuzima, propisuje neplaćanje cestarine kažnjivim djelom (prema pravu države članice), koje se sastoji od toga da korisnik ceste nije platio cestarinu u državi članici. Redovito održavanje nerazvrstanih cesta, u zimskom razdoblju, predstavlja značajan dodatni trošak za proračune jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko–planinskog područja, utvrđenim sukladno posebnom zakonu, pa se predloženim izmjenama i dopunama Zakona omogućuje rasterećenje dijela proračunskih rashoda tih jedinica lokalne samouprave, koji se koriste za redovito održavanje nerazvrstanih cesta u zimskom razdoblju. b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Predloženim zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja: - propisuju se uvjeti, koji su potrebni za osiguravanje interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine, - uspostavlja se prekogranična razmjena podataka iz registra vozila u vezi s vozilima i vlasnicima ili korisnicima vozila za koje je utvrđeno neplaćanje cestarine, - usklađivanje financijskih izvještaja Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. s odredbama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20.), - građevinama, koje služe za promet bicikala i kretanje pješaka, nadopunjuju se dijelovi koji čine javnu cestu, - propisuju akti strateškog planiranja, iz područja razvoja biciklističkih staza, - propisuje se tko su obveznici plaćanja cestarine, - usklađenje sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, br. 74/14., 69/17. i 98/19.), - mogućnost postavljanja samoljepljivih folija, namijenjenih informiranju korisnika, na cestarinskim prolazima, - propisuje se da su sve fizičke i pravne osobe, koje koriste cestovno zemljište, dužne plaćati naknadu za korištenje istog, - utvrđuje se da je ugovor osnova prava korištenja cestovnog zemljišta, - utvrđuje se krajnji rok mogućnosti važenja ugovora o korištenju cestovnog zemljišta, - oslobođenje od obveze plaćanja cestarine za vozila hitnih službi (vozila ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, vozila ministarstva nadležnog za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, vatrogasna vozila, vozila hitne medicinske pomoći, vozila gorske službe spašavanja i vozila carine), - ukidanje izuzeća od obveze plaćanja naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnoj cesti i izjednačavanje uvjeta poslovanja, vezano za navedene naknade svim poduzetnicima, - ograničava se iznos naknade za financiranje održavanja i građenja javnih cesta, koja se iz državnog proračuna Republike Hrvatske uplaćuje po litri naplaćene trošarine na energente, u skladu s propisima o proračunu, - određuje se, da se dio troškova za redovito održavanje nerazvrstanih cesta u zimskom razdoblju u jedinicama lokalne samouprave sa statusom brdsko – planinskog područja, utvrđenim sukladno posebnom zakonu, financira iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, iz dijela koji se sukladno članku 91. stavku 2. podstavku 2. Zakona o cestama, uplaćuje iz državnog proračuna Republike Hrvatske na račun društva Hrvatske ceste d.o.o., - dopuna prekršajnih odredbi, kako bi se novčanom kaznom kaznio obveznik plaćanja cestarine, kada cestarina nije plaćena, - dopuna prekršajnih odredbi, s novčanom kaznom za posjednike i korisnike cestovnog zemljišta, koji koriste cestovno zemljište bez osnove i odbijaju predati posjed upravitelju javne ceste. c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Ovim Zakonom će se u zakonodavstvo Republike Hrvatske, na odgovarajući način, preuzeti odredbe Direktive 2019/520 o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine i olakšavanju prekogranične razmjene informacija o neplaćanju cestarina u Uniji (preinaka) te staviti izvan snage odredbe preinačene Direktive 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici, sve s danom 19. listopada 2021. Prava i obveze glavnih aktera u vezi s Europskom elektroničkom naplatom cestarine (EENC-om): pružatelja usluge EENC-a, subjekata za naplatu cestarine i korisnika EENC-a, bit će jasno utvrđena, kako bi se osiguralo pravedno i učinkovito funkcioniranje tržišta. Stvorit će se pravni okvir, kojim se utvrđuju postupci akreditacije pružatelja usluge EENC-a za pojedino područje EENC-a, kojim se osigurava pravedan pristup tržištu, uz istodobno očuvanje odgovarajuće razine usluge. Isto tako, propisat će se postupak provjere sukladnosti sa specifikacijama i prikladnosti za upotrebu sastavnica interoperabilnosti. Uređivanje postupka i uvjeta za prekograničnu razmjenu podataka iz registra vozila, olakšat će identificiranje nerezidentnih prekršitelja za neplaćanje cestarine. Kako bi se postigla dosljednost i učinkovita upotreba resursa, sustav za razmjenu informacija, o onima koji nisu platili cestarinu i o njihovim vozilima, upućuje se na korištenje istih alata kao i sustav koji se upotrebljava za razmjenu informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama, predviđen u Direktivi (EU) 2015/413. Zadržava se zaštita javnog kapitala, njegovim uvećavanjem kroz dobit koju pravna osoba za upravljanje javnom cestom ostvaruje u poslovnoj godini, uz istovremeno usklađivanje godišnjih financijskih izvještaja s odredbama Zakona o računovodstvu, koji propisuje primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja za društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o.. Navedeno se postiže uključivanjem kamata i tečajnih razlika u rezultat poslovanja, uz isključivanje odredbe Zakona o cestama kojom je bilo utvrđeno da se dio amortizacije, koja nije pokrivena iz vlastitog prihoda, obračunava na teret sredstava javnog kapitala. Pored navedenog, Hrvatskim cestama d.o.o. osigurava se pokriće troškova poslovanja i to troškova: upravljanja, održavanja, izgradnje i financiranja državnih cesta i drugih aktivnosti koje to društvo obavlja u ime i za račun Republike Hrvatske priznavanjem naknade iz članka 86. stavak 1. točka 11. Zakona o cestama, kao prihode tekućeg razdoblja, obzirom da predmetna naknada čini 95% svih prihoda i primitka Hrvatskih cesta d.o.o. Pored navedenog, Hrvatskim autocestama d.o.o. i Hrvatskim cestama d.o.o. osigurava se pokriće troškova upravljanja, održavanja, financiranja, amortizacije i primjerenog prinosa od upravljanja javnim cestama ukoliko ostvarena vrijednost cestarina ili korisnička naknada nije dostatna za pokriće tih troškova iz sredstava naknade iz čl. 86. st. 1. t. 11. Zakona o cestama. Utvrđivanje amortizacijskih stopa javnih cesta određuje se u nadležnosti ministra mora, prometa i infrastrukture, čime se doprinosi operativno učinkovitom nadzoru vijeka upotrebe elemenata javnih cesta i dinamike investiranja u obnovu dijelova javnih cesta. Izrijekom se propisuje, da su sve fizičke i pravne osobe dužne plaćati naknadu za korištenje cestovnog zemljišta, i u slučajevima, kada nije sklopljen ugovor, te se određuju i sankcije za sve fizičke i pravne osobe, koje koriste cestovno zemljište bez sklopljenog ugovora s upraviteljem javne ceste. Omogućuje se postavljanje samoljepljivih folija, namijenjenih informiranju korisnika na cestarinskim prolazima, a što nije regulirano odredbama važećeg Zakona o cestama. Precizno će se propisati za vozila, kojih hitnih službi se korištenje autocesta i objekata s naplatom ne naplaćuje, što će omogućiti upraviteljima autocesta i objekata s naplatom cestarine ujednačeno postupanje prema tim korisnicima. Izbjeći će se mogućnost diskriminacije poduzetnika na tržištu, tako da će svi poduzetnici imati obvezu plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti. Omogućit će se efikasnije sankcije prema korisnicima javnih cesta koji ne poštuju odredbe Zakona o cestama o plaćanju cestarine za korištenje autocesta i objekata za koje je uvedena naplata cestarine. Usklađuje se ukupni iznos sredstava, koji je za potrebe financiranja održavanja i građenja javnih cesta osiguran u državnom proračunu Republike Hrvatske, a u svrhu fiskalne konsolidacije i financiranja rashodne strane državnog proračuna Republike Hrvatske. Omogućuje se smanjenje proračunskih rashoda jedinica lokalne samouprave sa statusom brdsko–planinskog područja, utvrđenim sukladno posebnom zakonu, tako da se dio troškova financira iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, iz dijela koji se, sukladno članku 91. stavku 2. podstavku 2. Zakona o cestama, uplaćuje iz državnog proračuna Republike Hrvatske, na račun društva Hrvatske ceste d.o.o.