NASTAVAK NAKON STANKE U 15,37 SATI

Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, pozdravljam vas, nastavljamo kako smo najavili.

- Izvješće predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća u 2021.g.

Podnositelj je predsjednik Vlade RH, a predsjednik Vlade RH podnijet će to izvješće u skladu s čl. 11. Zakona o suradnji HS i Vlade RH u europskim poslovima.

Raspravu je proveo Odbor za europske poslove.

Sada bih molio predsjednika Vlade RH poštovanog Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži izvješće.

Izvolite predsjedniče vlade.

Dobar dan, sve vas lijepo pozdravljam još jednom, poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici, drago mi je da na početku ovog novog zasjedanja ovoga saziva HS imam sukladno našoj gotovo već sad uobičajenoj praksi podnijeti izvješće o sastancima Europskog vijeća. U ovom konkretnom slučaju riječ je o onom godišnjem izvješću koje je i obveza sukladno propisima, a inače kao što znate u zadnjih 5 i nešto godina razvili smo praksu da upravo najbitnije naglaske sa rasprava na Europskom vijeću zajednički analiziramo i komentiramo ovdje u HS kako bismo senzibilizirali hrvatsku javnost za europske teme koje su dakako u svojoj punini i hrvatske teme.

Činjenica da smo u ovoj godini koja je iza nas 2021., kao i sve ostale države članice bili u situaciji da nakon 2020. koju je obilježio Covid-19 najveća pandemija u zadnjih 100.g. koja je uzrokovala ne samo zdravstvene poteškoće već financijske, ekonomske poteškoće, kako za cijelu EU tako i za Hrvatsku da se nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima uz borbu protiv pandemije nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo. Mi smo u tom svjetlu ekonomija koja je u drugom i u trećem kvartalu ostvarila rekordni rast 16 i po, 15,8% očekujemo prema našim projekcijama, a vidite da su se kroz godinu revidirale i projekcije brojnih međunarodnih financijskih institucija, Agencija za kreditni rejting, komisije HNB-a i svih ostalih aktera da bi taj rast u 2021.g. trebao biti iznad 10%, što je naravno dobro i korisno i pokazuje agilnost i žilavost hrvatskoga gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz naravno sve preduvjete koje smo zajednički učinili kako bi osigurali uspješnu turističku sezonu od koje su prihodi, pa i s njima povezane djelatnosti bili praktički iznad 90% rekordne 2019.g..

Godina 2021. u političkom smislu sa aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja i to krucijalni proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih okvira, kriterija, stepenica, kako god kazali, prema šengenskom prostoru i prema europodručju i temeljem zaista vrlo po mom sudu detaljno provjerenih podataka svjedočili smo i pozitivnom izvješću komisije glede članstva Hrvatske u šengenskom prostoru. Vidjeli smo njihovu komunikaciju u svibnju o reformi šengenskoga prostora koja praktički bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru i sada je nakon ove odluke vijeća koja je bila donesena na Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove početkom prosinca preostalo da se daljnja procedura vodi između 3 institucije odnosno dvije praktički parlamenta i vijeća i da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u šengenski prostor.

Drugi korak je naravno europodručje, a kad je riječ o europodručju tu mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz sada već godinu i 7 mjeseca otkad smo ušli u Europski tečajni mehanizam 2, otkad smo ušli u bankovnu uniju, kao što znate Hrvatska kroči prema europodručju. Vidjeli ste da smo u ponedjeljak predstavili prije nego što je otišao u javno savjetovanje i konture Zakona o euru kojeg će naravno usvajati HS kroz dva čitanja. Tu smatramo da smo u vrlo dobroj situaciji, da nam sve razine EU, europodručje i sama EU i Europski parlament daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da onda u miru pripremimo tehnički završne korake za zamjenu hrvatske kune eurom i ponavljam, evo još jedan put ću reći i ovdje, u ovo doba dogodine ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti mi bismo svi trebali ići u dućan sa eurima i plaćati u eurima naravno uz prethodne mogućnosti zamjene hrvatske kune bez ikakve naknade, jednako kao i cijelu 2023.g., a potom neograničeno kome god slučajno ostanu kune negdje gdje su ih zaboravili mogu ih bez naknade promijeniti u HNB-u.

Što se tiče cijepljenja Covida-19 jer to je horizontalna tema o kojoj smo govorili non stop. Ja bi otprilike za ovu prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja, jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva, a to razdoblje je bilo riješeno na temelju naših razgovora sa partnerima, sa komisijom sa drugim članicama negdje na proljeće. I mi već od svibnja, početka lipnja osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo i svi koji željeli se cijepiti, mogli su se cijepiti Vlada, država, svi mi zajedno, porezni obveznici u konačnici osigurali su da imamo toliko cjepiva koliko god nam je to u tom trenutku trebalo. I da oni koji se nisu cijepili to nisu učinili praktički vlastitim odabirom koji ja poštujem, ali je činjenica ako se netko nije cijepio da je samoga sebe manje zaštitio, tj. ostavio puno više izloženom virusu koji je poharao cijeli svijet, koji je nanio veliku štetu naravno i Hrvatskoj i u zdravstvenom smislu i u pogledu broja preminulih, pogledu ljudi koji su proveli velik dio vremena u bolnicama, ogromnu napregnutost zdravstvenoga sustava, a da ne govorim o ukupnim troškovima pandemije covida 19 koja je prošla 40 milijardi kuna.

Naravno mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu, dakle Hrvatska nije sama na svijetu, Hrvatska je dio Međunarodne zajednice i treba u tom procesu dati svoj obol i mogućnost da pomognemo i drugima pogotovo onima koji nemaju cjepiva ili ga nisu imali. Mi smo to tijekom ove godine učinili više puta i to na različite načine. Ja bih tu govorio o tri kategorije.

Prvo otvorili smo besplatnu mogućnost cijepljenja u Hrvatskoj za bilo koga tko god dođe u Hrvatsku bio on Hrvat, bio on iz nekog drugog, iz neke druge zemlje, nekog drugog državljanstva, bio on turist, bio gost, bio na proputovanju ili došao samo radi toga mogao se cijepiti u Hrvatskoj. Dakle, to je djelovanje lokalno, a doprinos globalni hrvatske Vlade, hrvatske države, svih nas u procesu borbe protiv pandemije.

Drugo je bilo pomoći nama susjednim državama osobito Bosni i Hercegovini, naravno i zbog činjenice ne samo što nam je Bosna i Hercegovina bliska, važna i prijateljska zemlja, nego zato što tamo žive Hrvati kao konstitutivan narod kojima smo također željeli pomoći i u više navrata smo donirali cjepiva Bosni i Hercegovini.

Ali isto tako donirali smo cjepiva i drugim državama kako u susjedstvu tako i u zemljama van Europe i to na dva načina bilateralno i kroz tzv. mehanizam COVAX čime smo pomogli da se stanovništvo onih zemalja čije vlade nisu osigurale cjepivo pomogne i od strane Hrvatske. I to ćemo nastaviti i u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva i za iduću godinu i moći ćemo to učiniti ponovo i to s uvjerenjem da radimo dobro i za sebe i za druge i za čovječanstvo generalno.

Što se tiče samih sastanaka budući da smo mnoge od tih rasprava ovdje već i proveli ja bih pokušao izdvojiti možda samo nekoliko tema u odnosu na ovo što ste vidjeli u izvješću. Jedna od najvažnijih tema bez ikakve dileme je bilo pitanje koje se odnosilo na rast cijena energenata, dakle kad gledamo globalno kako ide slijed događaja, pandemija koja uzrokuje poremećaj u opskrbnim lancima, povećanje potražnje u vremenu oporavka, sukladno tome porast cijene energenata. Porast cijene energenata za sobom vuče porast drugih cijena, pa sukladno tome imamo inflatorne efekte.

Dakle, taj lanac zbivanja vezan za naravno ekonomske i financijske posljedice pandemije potrebno je ponoviti da shvatimo zašto se nešto događa baš u ovome trenutku. Na tom tragu osobito negdje od rujna počele su rasprave na razini Europskog vijeća što neformalne, što formalne što i kako napraviti uz svojevrsne komparativne prakse pa i načine kako djelovati na razini država članica da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i na gospodarstvo.

O tome je bilo nešto u kratkoj formi riječi i jutros na aktualnom satu, ali ja ću ponoviti u kom pravcu djelujemo. Prvo mi smo što se tiče cijene struje, vidjeli ste glede kućanstava, mi smo bili u problemu, cijena struje se nije povećala i neće se povećati do travnja. Glede cijene plina tu imamo dvije vrste korisnika kućanstva, dakle građani i poslovne subjekte. Glede kućanstava isto se nije ništa promijenilo i neće se promijeniti do travnja. Glede poslovnih subjekata imamo dvije kategorije, one koji su imali dugoročne i po meni na vrijeme i mudro sklopljene ugovore koji su im zajamčili cijene plina onakve kakva je bila tržišna situacija tada i ovi koji nisu. Ovi koji nisu imali takve ugovore sada su doživjeli na svojim fakturama rast cijena plina.

To je ipak dio gospodarstva i samo dio aktera na tržištu. Što sukladno dobrim praksama na razini EU ostaje hrvatskoj Vladi? Što možemo napraviti? Dakle postoje tri domene. Prva je domena pomoći onima koji su socijalno ugroženi. Mi već danas imamo jednu naknadu koja se daje u formi naknade u iznosu od 200 kuna socijalno ugroženim obiteljima. Riječ je oko 64 000 obitelji, dakle kućanstava koje primaju tu naknadu od 200 kuna. Riječ je otprilike između 110 i 115 milijuna kuna koji su za to namijenjeni godišnje.

U slučaju povećanja cijene plina mi ćemo kao Vlada povećati ovu naknadu onima koji imaju najveći problem sa plaćanjem režija. Dakle, to je prva mjera socijalni transfer. Drugi element o kojem smo razgovarali je, a to rade i ostale države članice kako da u ovakvim situacijama krize nacionalne energentske kompanije, a to je u hrvatskom slučaju HEP bude onaj akter koji može uzeti na svoja pleća dio tereta troška i na taj način rastereti građane prije svega.

I tu mislim da imamo prostora i načina kako da sa takvom ulogom, jednom premosnicom, puno smo imali premosnica zadnje dvije godine zbog covida, imat ćemo i ovdje da putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu koji će biti pred nama napravimo iskorak i također ublažimo efekt rasta cijena.

Treći element je onaj koji se odnosi na poreznu politiku. Danas kao što znate porezna cijena električne energije je 13%, porez na plin je 25% i tu postoji prostor koji će vlada sukladno izračunima, efektima iskoristiti da bi promijenila ono što treba. Ja u ovom trenutku neću prejudicirati koliko ili kako, ali tu imamo marginu da i na taj način smanjimo cijenu troška energenata za naše građane. Dakle, to su otprilike te tri glavne točke, postoje još neki modeli, ali one su po meni najbitnije i najvažnije da shvatimo pravac djelovanja u slijedećim mjesecima jer ponavljam još jednom nama je kao vladi, a svima zajedno vjerujem i Hrvatskom saboru najbitnije da kroz ovo sve što je s Covidom povezano, zdravstveno, ekonomski i financijski sektorski prođe bez prevelikoga udara na standard građana. To smo do sada u najvećoj mjeri uspjeli, a sa ovim mjerama mislim da ćemo ublažiti i taj korak koji tek slijedi od proljeća. Mnoge druge zemlje, to pratite naravno su imale veće probleme i morale su djelovati i prije kako bi spriječile taj udar na svoje građane.

Od ostalih tema izdvojit ću dvije vanjskopolitičkog karaktera. Jedna je jugoistok Europe, dakle nama susjedstvo tu imamo naravno najvažniju temu, temu proširenja. Imali smo nakon onog sastanka na vrhu koji je bio u video formatu za vrijeme hrvatskoga predsjedanja to je bilo kao što se sjećate u svibnju 2020., nažalost zbog tada okolnosti Covida samo u video formi, sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo uspjeli poslati dosta snažne poruke podrške osobito u koordinaciji sa Slovenijom koja je tada predsjedala i Hrvatska i druge zemlje koje su članice unije u ovom dijelu Europe su dale svoj doprinos prije svega potpore i podrške našim susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed. Dakle, to je poruka koja je dosta važna.

Drugo je da smo posebno razgovarali više puta i to i na razini Europskog vijeća, dakle ja sam imao jednu veliku intervenciju na temu situacija u BiH upravo u prosincu na ministarskoj razini, na drugim razinama gdje smo ukazali našim partnerima na kompleksnost okolnosti koje se trenutno zbivaju, a to je ta završna faza pregovora oko eventualno limitiranih ustavnih promjena kao izmjena izbornoga zakona gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje, dobrog osjećaja svih konstitutivnih naroda pa i ostalih, eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju federacije primjerice člana predsjedništva što je jasno iz svih statističkih podataka u biti biraju građani BiH koji nisu Hrvati nego su ili Bošnjaci ili ostali kako god uz svo poštovanje se oni osjećali, mi smatramo da to nije dobro, nije pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu i pokazalo se da je to jedna praksa koja ne pridonosi dobrom funkcioniraju. Ista stvar je i sa načinom izbora u dom naroda. S te strane vode se razgovori, vode se na razini uloge američke i europske diplomacije kao pomagača prije svega političkim strankama i predstavnicima u BiH i tu smo jako angažirani da se postigne rješenje koje će biti dobro i korisno, a opet poštujući suverenitet BiH njenu samostalnost i našu želju da pomognemo što smo pokazali na brojnim primjerima od gospodarske suradnje, prometne infrastrukture pa do političke podrške u brojnim forumima.

Od ostalih tema vanjskopolitičkih, pitanje Istočne Europe, istočnoga partnerstva dakle susjedstva. Ovdje imamo 6 zemalja i tamo smo imali 6 pa je Bjelorusija sam suspendirala svoje članstvo u istočnom partnerstvu, tu su dakle ostali Ukrajina, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan, Moldova, gdje je održan i samit sa njima prije nekoliko dana. Također na margini sastanka u prosincu gdje je najviše zabrinutosti izazvalo stanje u Ukrajini odnosno odnosi Rusije i Ukrajine. Kao što znate ja sam neposredno prije tog Europskog vijeća i bio u Ukrajini i poslao vrlo jasne i snažne poruke i međusobnog poštovanja, potpore, suradnje na europskom putu i želje i to je ministar ponovio sad kad je bio u Moskvi ovoga tjedna, da Hrvatska želi prenijeti iskustva iz naglašavam, podcrtavam vrlo jasno mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja za situaciju koju dana Ukrajina ima sa Donjeckom i Luganskom koji su privremeno okupirani, koje treba reintegrirati u njihov ustavno pravni poredak.

Također od ostalih tema razgovaralo se o migracijama, posljedicama nezakonitih migracija, jačanju vanjskih granica EU i nastojanjima da cijela politika jačanja vanjskih granica spriječi unutarnje migracije dakle ono što oni nazivaju sekundarnim migracijama čime se pridonosi i borbi protiv terorizma i sprječavanju nezakonitih kretanja na teritoriju EU. Naravno da je tu posebna važna uloga Hrvatska koja trenutno ima vanjske granice, a mi želimo da te vanjske granice budu i Schengenske vanjske granice.

Rasprave koje su se još vodile, a čini mi se da su ovako interesantne naravno se odnose na temu klimatskih promjena. Posebno bitan događaj bio je sastanak na vrhu u Glasgowu gdje je praktički bilo cijelo vodstvo iz svih članica EU, gdje smo i mi vrlo jasno iskazali svoje ambicije i stavove da participiramo u tom procesu jer kao što sam naglasio jutros, kada gledamo realno da nema Covida, dakle da slučajno nije se dogodila ova pandemija svi glavni akteri na međunarodnoj sceni raspravljali bi samo o dvostrukoj tranziciji, jedna digitalna, druga zelena i prilagodbi naših gospodarstava na ono što se zove 4 industrijska revolucija.

Na tom tragu mogu iskazati zadovoljstvo intenzitetom sastanaka što u video formatima, što fizički, sada je Francuska preuzela predsjedanje, ima vrlo ambicioznu agendu unatoč tome što imaju i predsjedniče i parlamentarne izbore, ali vjerujem da ćemo i tijekom ovih 6 mjeseci napraviti iskorake koji su korisni, prije svega za cijelu Europu, a da će Hrvatska ostvariti svoja dva strateška cilja, dublja integracija, euro i Schengen uz potporu HS-a.

Zahvaljujem predsjedniku Vlade pa idemo sa replikama. Koliko znam, 20 ih je, je li tako? Prva je na redu kolegica Katarina Peović.

Dobar dan premijeru. Stvarno ne spadam među one koji misle da ste vi i vaša Vlada isključivo odgovorni za sve o čemu mi danas ovdje svjedočimo, garantiram da bi 99% opozicije vodilo istu politiku koju vi vodite, to je utrka prema dnu, znači stvaranje konkurentnosti na međunarodnom tržištu isključivo putem jeftine cijene radne snage, snižavanje cijene radne snage, povećavanja izrabljivanja, eksploatacije radnika, a ne tehnološkim napretkom, ulaganje u istraživanje i razvoj, itd., deindustrijalizacija koju ste sproveli samo je nastavak onih politika SDP-a koje smo pratili prije vas.

No, nemojte manipulirati statistikom. Kada govorite da imamo 16% rekordni rast u 2. i 3. kvartalu, onda niste usporedili nas s drugima, drugi su rasli puno više. Niste spomenuli koliko je pad BDP-a se desio u 2020. g., kako smo imali tad rapidan pad BDP-a u odnosu na druge zemlje. Govorite da smo se borili .../Upadica: Zahvaljujem./... protiv Covida, mi smo 5. .../Upadica: Hvala vam lijepo./... po smrtnosti u svijetu po .../Upadica: Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.../... broju umrlih na milijun stanovnika.

… predsjedniče Vlade.

Hvala vam lijepo poštovana zastupnice Peović. Podaci o rastu po kvartalu su provjerljivi, postoje na internetu, ne samo hrvatskih institucija nego i drugih, ja vam predlažem da ih provjerite. Ono što bi bilo dobro da vodite računa o tome kada kažete da smo neosjetljivi, primjerice, na prava radnika, to uopće nije točno, ako je nešto obilježilo ove dvije godine mandata, odnosno sad skoro 2 godine i onih zadnjih nekoliko mjeseci prije zadnjih parlamentarnih izbora, bila je borba za radnike i za radna mjesta.

Zastupnice Peović, 700 tisuća radnika je primilo plaću u privatnom sektoru od države. Da nije oni, oni ne bi dobili plaću, njihove obitelji bi bile ugrožene egzistencije, a njihovi poslodavci bi izgledno propali. Na socijalnom samitu u Portu o kojem sam ranije govorio pa ne mogu sad ponoviti cijelu godinu u 20 minuta, rekli smo, idemo iz faze očuvanja radnih mjesta u kreiranje radnih mjesta, a iz NPOO-a 2,4 milijarde za istraživanje i razvoj .../Upadica: Hvala vam./... u okviru politike obrazovanja i znanosti.

Hvala lijepa. Kolega Zekanović, izvolite.

Poštovani predsjedniče Vlade, kratko ste spomenuli Ukrajinu u vašem Izvješću, evo, dajte nam još koju informaciju, evo, i danas možemo pratiti da eskalira situacija tamo, da se ne smiruje, evo, konkretno, čitam maloprije 127 tisuća ruskih vojnika je na granici sa Ukrajinom. Čak su danas i u Bjelorusiji. Koji će biti stav Hrvatske prema eventualnoj agresiji, odnosno čitave EU odnosno koji je konkretan stav znači EU u odnosu na ovu krizu? Kako će se EU postaviti, evo pokušajte biti što konkretniji, znam da je delikatno pitanje, ako se ta agresija dogodi, što nije nemoguće, ja bi čak rekao da je vjerojatno.

Izvolite odgovor.

Hvala vam lijepa. Što se tiče situacije u Ukrajini, to je zemlja koju jako dobro poznajem jer sam je pratio detaljno gotovo 2 godine praktički svaki dan dok sam bio šef delegacije EU parlamenta za odnose sa Ukrajinskom Radom i boravio tamo često. Situacija je izrazito zabrinjavajuća. Ja mislim da je trenutno najnapetija od 2014. do danas, sjećate se eskalacije .../Govornik se ne razumije./... 2014. i sporazuma iz Minska, zašto ja uvijek spominjem naše iskustvo i sporazum iz Minska? Da ga netko sad od vas uzme, da makne naslove o kome se radi i pogledate zadaće, imali bi identičan osjećaj kao da integrirate hrvatsko Podunavlje, s malim iznimkama, ali okvir je praktički isti.

Hrvatska i cijela EU, a) želi da ne dođe do eskalacije sukoba, b) reagirat će zajednički, čvrsto, jasno i učiniti sve da se odvrati bilo kakva nestabilnost, a o detaljima možemo govoriti malo kasnije, imam 60 sekundi, čak ni .../Upadica: Hvala vam./... ministar Grlić to ne bi bolje mogao reći.