Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2021. godinu. Podnositeljica je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.
O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno Članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2021. godinu.
Glasujmo.
Glasovalo je 78 zastupnica i zastupnika, 77 za, 10 protiv tako da je donesen Zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. Podnositelj je Nacionalno vijeće za sport i o ovoj točki dnevnog reda glasujemo sukladno Članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prihvaća se Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine.
Molim glasujmo.
78 je glasovalo, 77 za i 1 protiv pa smo donijeli Zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2021. godinu, podnositeljica je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. I o ovoj točki dnevnog reda glasujemo sukladno Članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2021. godinu.
Molim glasujmo.
Glasovalo je 88 zastupnica i zastupnika, 77 za, 11 protiv, pa je donesen Zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2021. godinu, podnositeljica je Financijska agencija. O ovoj točki dnevnog reda glasujemo sukladno Članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2021. godinu.
Molim glasujmo.
88 glasova, 77 za, 11 protiv tako da je donesen Zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
Godišnje financijsko, Godišnje financijsko izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2021. godinu. Podnositelj je Hrvatska banka za obnovu i razvitak. O ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo sukladno Članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje Odluku o potvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2021. godinu.
Glasujmo.
95 zastupnica i zastupnika je glasovalo, 77 je bilo za, 18 protiv, pa smo donijeli Odluku kako je predložilo matično radno tijelo.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici otvaram 14. izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora.
Sve vas srdačno pozdravljam.
14. izvanredna sjednica Hrvatskog sabora sazvana je na zahtjev Vlade Republike Hrvatske, a na temelju članaka 220. i 221. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem.
Kako sukladno članku 225. stavku 3. Poslovnika pisanih prigovora na prijedlog dnevnog reda nije bilo utvrđujem da je prihvaćen dnevni red kako je predloženo u pozivu za 14. izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora.
Kako je najavljeno u pozivu prvo ćemo se, prvo će biti iznošenje stajališta klubova i nezavisnih zastupnika. Nakon toga izjašnjavanje o amandmanima, pa onda glasovanje o raspravljenim točkama koje smo do sada raspravili. Ima ih 45 ako se ne varam, dakle skoro 200 amandmana. Dosta dugo će trajati glasovanje.
Krenut ćemo znači sada sa iznošenjem stajališta. Nakon toga imamo amandmane kojih je 25 i imamo dva zaključka. Nakon toga ćemo napraviti jednu stanku i u 13,00 sati započet ćemo sa glasovanjem. Očekujem dva, dva i pol sata da će trajati glasovanje.
Sada će u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govoriti poštovani kolega Pavliček, izvolite.
Zahvaljujem.
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani kolega Nevenko Barbarić.
Izvolite.
Kao četvrta govorit će u ime Kluba zastupnika HNS-a HSU-a i nezavisnih zastupnika poštovana kolegica Lekaj Prljaskaj.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, kolegice i kolege.
„Počivala u miru“, je rečenica koju smo gotovo svi mi do sada izrekli za nekog svoga koji nas je trajno napustio. Za točno 15 i pol dana će nas upravo zahvaljujući odluci vladajućih trajno napustiti i hrvatska valuta, hrvatska kuna jedan od simbola Hrvatske države, jedan od simbola hrvatskog suvereniteta. Ali i to je taj vjerojatno moderni suverenizam koji nam prvenstveno premijer Plenković servira u zadnjih nekoliko godina.
Ne samo što gubimo dio svog suvereniteta, nego ulazimo u euro zonu u doba najveće financijske krize Europske unije od kako postoji, u doba najveće energetske krize Europske unije od kako postoji, u doba najveće inflacije na području Europske unije od kako postoji. Po zadnjim statističkim podacima u Hrvatskoj je inflacija iznosila čak rekordnih 13,2%. Od Domovinskog rata nismo imali takvu inflaciju.
Ono što je još gore 19,5% je inflacija prehrambenih proizvoda. Znači oni su za 19,5% skuplji u godini dana i bezalkoholna pića znači ono što Hrvati najviše troše. Pitam se kome je plaća porasla za 19,5% ili pak mirovina? Što znači da standard građana kontinuirano pada.
Ono što je još gore u ovom razdoblju pripreme ulaska u euro zonu brojni trgovci love u mutnom, dižu cijene neopravdano, prilagođavaju ih već novim cijenama u eurima što je dodatni udar na hrvatske građane.
Zamislite kako će se osjećati jedan umirovljenik kada dobije u siječnju tri novčanice mirovine za 40 godina radnog staža, kako će se osjećati jedan prosječni Hrvat koji će raditi za 600 eura. Doći će do još jednog vala iseljavanja, a još jedan val iseljavanja Hrvatska više izdržati ne može i vidjet ćete što će biti već u drugoj polovici siječnja. Sve cijene u trgovinama koje su danas 15, 25 eura, 13, 18, 17 eura 50 će biti zaokruživana na 99 centi, ama baš svih proizvoda koji se nalaze u trgovačkim lancima i to sve na gore jel' to tih 0,03% što je guverner Vujčić govorio da će doći do povišice odnosno do inflacije 0,03% daleko je to od toga.
Ulazimo u najgorem razdoblju u euro zonu, a niti jedan argument koji nam je serviran u zadnjih godinu dana što je to dobro za Hrvatsku ne stoji. Prvi argument je bio imat ćemo veći broj turista. Turisti dolaze na neku destinaciju bez obzira na valutu plaćanja, a većinom se radi o kartičnom plaćanju.
Drugi argument, imat ćemo veća izravna ulaganja. U Hrvatskoj nema godinama nikakvog stranog kapitala što se tiče ulaganja u industriju i slično zato što smo korumpirana država. Mađarska ima 4 puta veća izravna strana ulaganja od Hrvatske, a i dalje je zadržala svoju forintu. Srbija ima 3 puta veća strana ulaganja od Hrvatske, a ima svoj dinar i nije član Europske unije.
Treći argument je bio i taj je jedini argument koji stoji, imat ćemo bolji kreditni rejting. A zašto je on bitan? Da bi se mogli dalje zaduživati i na taj način funkcionira hrvatska politika trenutno što već vidimo i na sljedećem proračunu koji je već u startu u deficitu od nekih 1,9 milijardi eura da bi se mogli dalje zaduživati.
Još jedanput iskreno mi je žao što se olako odričemo naših nacionalnih simbola. I što je još gore što ćemo zbog svega toga smanjiti standard naših građana radi interesa koga, Europe da bi se opet nekome dodvorili. Nitko nije protiv ulaska u euro zonu, ali kada budu bolja i kvalitetnija vremena. I mislim da ćete i vi koji ste glasali za vrlo brzo plakati za hrvatskom kunom.
Poštovani predsjedniče, potpredsjedničke Hrvatskoga sabora, kolegice i kolege.
Vijest dana u Bosni i Hercegovini svakako je odluka šefova država i vlada 27 zemalja Europske unije o dodjeli kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini. Podsjetio bih da je Dragan Čović u veljači 2016. kao član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda uz suglasje članova Predsjedništva i reda bošnjačkog i srpskoga naroda u ime Bosne i Hercegovine podnio zahtjev za punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.
Europska komisija je u prosincu 2016. odgovorila jednim upitnikom na koji su idućih 14 mjeseci institucije Bosne i Hercegovine odgovarale. Ti odgovori odnosno odgovor na 3 tisuće 897 pitanja, još 655 dodatnih, sadržaj tih odgovora poslužili su kao osnova za donošenje mišljenja o zahtjevu za članstvo koje identificira 14 ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi dobila preporuke za otvaranje pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
Budimo realni, Bosna i Hercegovina većinu tih zadatih prioriteta nije ispunila. Međutim, na poticaj grčkog i hrvatskog predsjednika Vlade Europska unija i najviše vodstvo Europske unije je donijelo odluku kako sam već i kazao. Dodatno, predsjednik Vlade Republike Hrvatske traži uspostavu povjerenja, dijaloga prije svega između Hrvata i Bošnjaka. To je na tragu njegove politike prema Bosni i Hercegovini, prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini a to je politika dogovora koja jedina jamči institucionalnu stabilnost, jedina jamči provedbu potrebitih neophodnih reformi, politika koja ima potporu i američke administracije i većine zemalja Europske unije, politika koja je na neki način inicirala odluku visokog predstavnika i legitimnim predstavnicima Hrvata u Bosni i Hercegovini osigurala sudjelovala u vlasti, spriječila daljnju dezintegraciju Bosne i Hercegovine.
Dva su ključna prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. Prvi je žurna uspostava vlasti … to realno. Već smo govorili, izbori su bili 2. 10. u zakonskom roku od 30 dana objavljeni su službeni rezultati, izborni proces nije time završen. Slijedio je konstituiranje županijskih skupština, izbori izaslanika za Dom naroda federalnog parlamenta, konstituiranje istoga i konstituiranje klubova u Domu naroda, izbor izaslanika za Dom naroda državnog parlamenta. U međuvremenu dogovorena je i potpisana je tzv. programska koalicija. Sve to prate i različiti spinovi, prepucavanja, medijska prepucavanja i jedna neizvjesnost prije svega oko toga tko ima većinu u Klubu Bošnjaka.
Kada govorimo o samom i kao drugi ključni prioritet jeste provođenje neophodnih reformi. To bi, podijeljeni su nekakva tri seta reformi euroatlanski put tu izdvajamo svakako usvajanje strategije vanjske politike Bosne i Hercegovine, provedba Bruxelleskog sporazuma koji govori o neophodnosti izmjene izbornog zakonodavstva i ograničenoj izmjeni Ustava, jačanje oružanih snaga, ubrzani put prema integraciji u Europsku uniju, NATO put i sl.
Drugi set reformi tiču se političke stabilnosti i vladavine prava. Ovdje ističemo dakle organizaciju pravosudnog, sigurnosno-obavještajnog, policijskog sustava, digitalizacija društva, reforma javne uprave, unapređenje izbornoga procesa, rješavanje pitanja državne imovine i sl.
I treći set odnosi se na socijalne politike i ekonomiju. Dakle, tiče se reformi fiskalne politike i poreskog rasterećenja, rast plaća, mirovina, kvalitetnija skrb o braniteljskoj populaciji. Isto tako ubrzan razvoj infrastrukture, pogotovo energetske. Zatim modernizacija obrazovanja, reforma zdravstvenog sustava i za nas vrlo bitno reforma RTV-e sustava sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine.
Ovdje u Hrvatskoj predsjednik Vlade, kolege iz HDZ-a često spominju godinu isporuke, pa se nabraja Pelješki most, nabraja se euro zona, schengen, rast BDP-a, kreditni rejting i sl. Zasigurno na toj rang listi visoko mjesto bi zadržala i politika ove Vlade i ovog predsjednika Vlade prema Bosni i Hercegovini.
Hvala lijepa. Zahvaljujem.
