Tako smo gotovi sa iznošenjima stajališta i sad prelazimo na sljedeću točku dnevnoga reda.

1. Konačni prijedlog zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 211.

Sukladno članku 206. Poslovnika prihvaća se kao što sam rekao hitni postupak i objedinjuje se prvo i drugo čitanje, što znači da amandmani se mogu podnijeti do kraja današnje rasprave.

Na osnovi članka 197. Poslovnika raspravu su provela dva odbora Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Sa nama je gospodin državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastruktura gospodin Josip Bilaver.

Hoćete dati uvod? Izvolite.

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.

Republika Hrvatska kao pomorska država živi s morem i od mora, te kao zemlja sa više od 1000 otoka od kojih je 50 naseljenih na toj tradiciji, prirodnom bogatstvu temelji razvoj pomorstva kao jednu od strateških odrednica razvoja gospodarstva.

Jedan od osnovnih strateških ciljeva Vlade RH a time i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je prije svega održavanje trajne povezanosti otoka sa kopnom i otoka međusobno kao i povećanje učestalosti postojećeg, te uvođenje novih linija u pomorskom prometu.

Time se osigurava bolja mobilnost stanovništva, brži i ekonomičniji prijevoz, ujednačeni razvoj županija, povezanost raznih vidova prometa što je istovremeno i preduvjet razvitka gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta života kao i ostanka stanovništva na otocima.

Trenutno važećim Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu uređuje se sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza kojim se osigurava redovita pomorska povezanost naseljenih otoka sa kopnom i naseljenih otoka međusobno s primjerenim brojem redovnih linija u oba pravca radi ostvarivanja općeg gospodarskog interesa koji se ogleda u poticanju demografskog i održivog gospodarskog razvoja otoka, te unapređenja uvjeta života i rada ljudi na otocima.

Zakon je od svoga stupanja na snagu 2006. godine mijenjan i nadopunjavan šest puta zbog usklađenja sa propisima EU o primjeni načela slobode, pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica, pravima putnika prilikom putovanja morem i unutarnjim plovnim putevima. Odlukama i priopćenjima Europske komisije u svezi državnih potpisa koje se dodjeljuju brodarima za obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa, te proširenjem povlaštenih kategorija putnika koji ostvaruju pravo na besplatni i povlašteni prijevoz.

U međuvremenu su stupili na snagu Zakon o javnoj nabavi, te Zakona o koncesijama a s obzirom na to da se radi o zakonima koji se uređuju postupci javne nabave te davanje koncesija koji se primjenjuju i prilikom javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog interesa odnosno davanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza na linijama bez obveze javne usluge.

Potrebno je novim zakonom uskladiti posebnosti javnog linijskog prijevoza s tim zakonima. Donošenje novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu prvenstveno će se uskladiti odredbe vezane uz postupak davanja ovlaštenja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog značaja s propisima EU.

Nadalje, postupci koji se odnose na postupanje prije dodjele potpora u obliku naknade za obavljanje javne usluge uskladit će se sa Zakonom o državnim potporama. Novim zakonom će se urediti i pitanja raspodjele koncesijske naknade na profitabilnim lokalnim, županijskim i međužupanijskim linijama s obvezom javne usluge koje se dodjeljuju temeljem propisa kojima se uređuje koncesija.

Donošenje ovog zakona posebno je važno za brodare prilikom obavljanja obveze javne usluge temeljem ugovora o javnoj usluzi, a koja nisu bila uređena dosadašnjim zakonom npr. promjena broda tijekom važenja broda o javnoj usluzi, godišnje poravnanje naknade za javnu uslugu na neprofitabilnim linijama, pitanje uvođenja novogradnje na liniju koja su povezana s rokom na koji se povjerava obavljanje javne usluge i sl.

Također, novim se zakonom uređuje i obveza vraćanja primljene naknade za javnu uslugu u državni proračun ukoliko bi ona premašivala ono što je potrebno brodaru za podmirenje neto troškova obavljanja javne usluge, a što do sada nije bilo adekvatno uređeno postojećim zakonom.

Zahvaljujem.

Hvala i vama.

Imate nekoliko replika, g. Ante Bačić prva.

Hvala poštovani potpredsjedniče.

Poštovani državni tajniče.

Zanima me da li se razmatra o elektrifikaciji dijela plovila kroz nabavu i poticaj na plovila koja ne zagađuju okoliš pošto i ovim zakonom se pridonosi samoj zelenoj tranziciji, a i znamo da u sklopu NPOO i kroz reformu samog pomorstva i unutarnje plovidbe spominje se i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

Vidimo da neka plovila na struju su već uvedena u nekim nacionalnim parkovima, ali za ove nekakve kraće linije koje sad imamo. Mislim da bi to bio dobar smjer ministarstva, ne znam jeste li razmišljali o nekakvim poticajima i potporama baš da se prilagodimo upravo toj zelenoj tranziciji na koju nas i sama Europska komisija na neki način usmjerava.

Hvala.

Izvolite odgovor.

Zahvaljujem g. zastupniče na pitanju. Inače mi smo od članstva u EU rekao bih jako profitirali baš izrazito je to vidljivo u ulaganju u pomorsku infrastrukturu u rekonstrukciju proširenje, izgradnju novih luka i lučica pa možemo se pohvaliti sa preko milijardu kuna povučenih sredstava iz EU iz Operativnog fonda Konkurentnost i kohezija. Godišnje također smo davali preko 80 milijuna kuna iz državnog proračuna za unapređenje lučke infrastrukture za one projekte koji nisu mogli biti kandidirani na fondove EU te preko 10 milijuna kuna ulaganja u pomorsko dobro.

Dobro ste detektirali, ono što nam predstoji je svakako ulaganje u obnovu flote, a prije toga u obnovu infrastrukture u punionice i prije svega tu mislim i na LNG, ali prije svega i vodik i baterija …/Upadica Radin: Hvala./… u što ćemo sigurno ulagati u budućem razdoblju.

Gospodin Rade Šimičević.

Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a.

Poštovani državni tajniče.

Evo živeći na otoku prije desetak i više godina ovo vrijeme i ono vrijeme je neusporedivo što se tiče brodskih linija i mislim da je ovaj zakon napravljen jako dobro i da je obuhvatio sve ono što je nužno da bi se doista uredio prijevoz prema otocima.

Meni je jako drago da ste ovdje kad ste govorili o povlasticama da ste uključili sve kategorije, a posebno one koji su bili izostavljeni, a to su djeca sa posebnim potrebama.

Moje pitanje je isto tako koliko u usporedbi sa drugim državama, otočnim državama Grčka, Italija, Francuska, Skandinavske zemlje koliko mi imamo ne profitabilnih linija i na koji način se to rješava?

Hvala.

Hvala.

Izvolite odgovor.

Zahvaljujem.

Mi imamo 55 linija od čega je 44 neprofitabilnih, 11 je profitabilnih što pokazuje na neki način dvije stvari, jedna je da država uz velike i financijske napore želi zadržati naše stanovništvo na otocima bez obzira na trenutni broj stanovnika na tim otocima i također pokazuje da su nažalost od 50 naseljenih otoka veliki broj njih rijetko naseljeni. Međutim, to nas nije do sad sprječavalo, a neće ni ubuduće da održavamo te linije, a i ovaj novi zakon nam daje za pravo vjerovati i na neki način i potvrdu smjera Vlade da ćemo i dalje održavati te linije.