NASTAVAK NAKON STANKE U 14,12 SATI.

Poštovane kolegice i kolege, molim vas zauzmimo svoja mjesta pa ćemo ići na prvu točku današnjeg dana a to je

1. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 128. – predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske

Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.

Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika.

Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu te Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.

Poštovani državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina.

Izvolite.

Hvala lijepo.

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici dopustite mi da ispred Vlade RH kao predlagatelja predstavim izmjene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojim se uređuje pitanje zabrane kandidiranja na lokalnim izborima i pitanje prestanka mandata člana predstavničkog tijela, odnosno općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika.

Zakonskim prijedlogom pred vama pooštravaju se uvjeti prema kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za člana predstavničkog tijela kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika.

Usvajanjem ovih odredbi birači i političke stranke neće smjeti za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje 6 mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom.

Ovim zakonom se ne izdvajaju pojedina kaznena djela kao što su taksativno sada bila navedena, već se primjenjuje generalni pristup po kome zabrana kandidiranja postoji za svako kazneno djelo za koje je počiniteljima djela izrečena kazna zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili je tako izrečena kazna zamijenjena radom za opće dobro ili je na istu primijenjena uvjetna osuda.

Zabrana kandidiranja proširuje se na počinitelje svih kaznenih djela bilo propisanih kaznenim zakonom iz 1997. godine, odnosno Kaznenim zakonom iz 2011. godine bilo propisanih nekim drugim posebnim zakonom kao na primjer Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakonom o trgovačkim društvima itd.

Svrha navedenog ograničenja je zaštita vladavine prava, pravnog poretka i javnog morala jer se onemogućuje da u procesu političkog odlučivanja sudjeluju počinitelji kaznenih djela kojima je izrečena kazna za počinjenje djela na način propisan zakonom.

Utvrđivanje strožih uvjeta za ostvarivanje pasivnog biračkog prava u skladu je sa stajalištima Europskog suda za ljudska prava temeljem kojeg su države slobodne nametnuti strože uvjete za ostvarivanje pasivnog biračkog prava nego za ostvarivanje aktivnog biračkog prava.

Ovim prijedlogom uređujemo i pitanje prestanka mandata za člana predstavničkog tijela na način ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili mu je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom danom pravomoćnosti presude.

Usporedbe radi sada važeća odredba glasi: „Ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci danom pravomoćnosti sudske presude.“ Kada govorimo o općinskim načelnicima, gradonačelnicima, županima i njihovim zamjenicima prestanak mandata nastupio bi ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen za kazneno djelo na kaznu zatvora ili mu je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom danom pravomoćnosti presude.

Važeća odredba propisuje ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca danom pravomoćnosti sudske presude. Ovakvim izmjenama otklanjaju se uočene nejasnoće vezane uz prestanak mandata.

Kada je riječ o prestanku mandata zbog odjave prebivališta predlažemo jasnije, preciznije te odredbe na način da ona sada glasi: Ako odjavi prebivalište s područja jedinice danom odjave prebivališta, a ne danom prestanka prebivališta kako je propisano sadašnjim zakonom. Time smo odredbe uskladili sa izričajem iz odredaba Zakona o prebivalištu i na taj način otklanja se nejasnoća koja je uočena u provedbi.

U preostalom dijelu odredbe se usklađuju sa uređenjem iz posljednje izmjene zakona iz prosinca 2020. godine tako da se usklađuju odredbe vezane uz dužnost zamjenika općinskog načelnika koji je izabran zajedno s njim slijedom činjenice da je dužnost zamjenika ostala i u općinama koji imaju više od 10000 stanovnika.

Dodaje se da se odredba zakona koja se odnosi na zamjenika gradonačelnika koji se bira zajedno sa gradonačelnikom primjenjuje i na zamjenika općinskog načelnika koji se bira zajedno sa općinskim načelnikom usklađuje odredba vezana uz davanje izjave o potrebnom trajanju prebivališta koji uvjet je brisan izmjenama iz prosinca 2020.

Briše se izjava o činjenici potrebnog trajanja prebivališta kandidata na područje jedinice sukladno odredbama ovoga Zakona.

Cijenjene zastupnice i zastupnici, donošenjem ovog zakona učinit će se značajni koraci u poboljšanju upravljanja jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osobe koje su pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela te se time ogriješili o pravni poredak RH neće se moći kandidirati na idućim lokalnim izborima.

Slijedom navedenoga predlažemo Hrvatskom saboru da usvoji predložene promjene.

Hvala.

Hvala lijepa.

Molim vas ostanite jer imamo cijeli niz replika.

Prva replika je poštovane zastupnice Karoline Vidović Krišto.

Izvolite.

Gospodine Rukavina ova dopuna zakona je svrsishodna kao i vaše pravosuđe. Ja sam vas i gospodina Malenicu kao ministra pravosuđa upoznala s tim kako se zakoni u Hrvatskoj primjenjuju. A primjenjuju se na način da sudovi svjesno krše zakon, da sud u Šibeniku prihvaća tužbe, a da pri tome uopće ne utvrdi nultu točku, a to je legitimitet tužitelja, a sve s ciljem pogodovanja lihvarskim agencijama tj. skrivanju službenih brojki kako bi mogli opljačkati šesteročlanu obitelj čiji je otac hrvatski branitelj. I vi u ministarstvu znate da sud čini kazneno djelo, da kršite Ugovor o EU i Uredbu o zaštiti podataka i ništa ne poduzimate. Dapače stajete u obranu toga i ja vam kažem i pitam vas, jeste li svjesni da svakoj nepravdi dođe kraj. A nepravde hrvatskog pravosuđa će se uskoro proučavati na renomiranim sveučilištima jer su toliko ohole, drske i otvorene da će taj fenomen trebati znanstveno ispitati …/Upadica: Hvala./… i ovdje želim dodati da upravo to i takovo pravosuđe sada treba biti arbitar tko se smije a tko ne smije kandidirati.

Hvala.

Odgovor poštovanog državnog tajnika, molim vas, molim vas, premašili ste vrijeme, premašili ste vrijeme, nemojte to činiti, ja vas lijepo molim.

Hvala lijepo.

Uvažena zastupnica Krišto vi ste u više navrata uputili pisana dopise prema Ministarstvu pravosuđa i uprave i mi smo vam svaki puta se očitovali u najbržem roku na vaše upite.

Evo, hvala.

Slijedeća replika ja poštovanog zastupnika Pavličeka.

Poštovani državni tajniče, ovo su lijepe ali nažalost kozmetičke izmjene. Imam jedno kratko pitanje za vas. Koliko vrijede ruke Milorada Pupovca i SDSS-a u Hrvatskom saboru? Jesu li one vrijedne žrtve hrvatskog naroda, žrtve hrvatskog naroda u Vukovaru jer se prihvaćanjem amandmana prije 4 mjeseca SDSS-a koji su danas Članak 107. i Članak 108. ovog zakona omogućili dvostruko pravo glasa pripadnicima nacionalnih manjina. Zar jedan Vojislav Stanimirović u gradu Vukovara 16. svibnja treba dva puta glasati na redovnim i dopunskim izborima, a jedan Marijan Živković otac 2 poginula hrvatska branitelja jednom. Je li to u skladu sa Ustavom, je li to u skladu sa svim ostalim parametrima ravnopravnosti hrvatskog naroda sa pripadnicima nacionalnih manjina?

Poštovani državni tajnik.

Hvala lijepo.

Uvaženi zastupniče Pavliček ja se ne bih složio sa vama. Kao što ste i sami naveli imate opće biračko pravo i posebno biračko pravo koje nacionalnim manjinama pa tako i u onim općinama i gradovima gdje je hrvatski narod kao nacionalna manjina daje pravo na dopunsko glasovanje.